Vaš WEB preglednik je zastario i možda neće prikazati valjano sadržaje ove stranice (ZATVORI)

Pocetna

web dizajn crna gora
 
- zvanični sajt -
english  †  ћирилица  †  kontakt

- Drugi pišu -

« Ostali tekstovi

Autor: Dr Čedomir Bogićević
Postavljeno: 06. 01. 2010.

Crna Goro, prijestole zemaljske slobode...

Badnje veče,
06.01.2010.
Danilovgrad

Crna Goro,
"Prijestole zemaljske slobode,
sunčana trpeza bogova,
svetioniče izgubljenih lađa,
zemljo praotaca, podviga i slave" (V.V.)

Časni zbore,
diko crnogorska,
dame i gospodo!

Mir Božji, Hristos se rodi! Ovaj nebeski poklič slobodarskog naroda u zemlji crnih brda i svakog njenog sina i odive prolama se stoljećima i odliježe ne samo zemaljskim šarom nego i diljem kosmosa.

Zar kralj Vladimir, vladar i svjetitelj dukljanski, nije svoj tron, ognjište i narod branio sopstvenom glavom pod svetim vijencem što ga je Gospod krunisao. Zar nije, upravo on, učvrstio savez između Boga i svoga naroda, koji ga nije ostavljao uprkos teškim iskušenjima. Zar nije krst Svetoga Vladimira Dukljanskog - simbol jedinstva i tolerancije vjerskih različitosti i vjernosti slavnome otečestvu crnogorskome.

Zar se Balšići, u ove dane, okruženi zavojevačima, pred otomanskom najezdom nijesu branili, ekumenski, u dva krsta i slavom i oružjem.

Upravo se, u ove dane, gospodaru Ivanu Crnojeviću "vedro nebo nasmijalo grohotom", pa je prenijevši prijesto sa Žabljaka na Cetinje utemeljio svetilište crnogorske voljnosti i slobode i ontološko pravo na opstojnost.

Zar nije, upravo u ove dane, njegov sin Đurđe Crnojević štampao prvu knjigu i pred licem moćnog osvajača svome narodu crnogorskom otvorio nebeska vrata, na amanet sinu Božijem, a sam okončao u izgnanstvu, na Pontu, kao i slavni rimski pjesnikO vidije, a narod svoj nebeski šator raširio pod Lovćenom, čuvajući državno ognjište i iskru slobode.

Zar nije, baš ovđe, u Martinićima, u doba Petra Svetog Cetinjskog, u centru krsta koji su napravile one dvije munje, koje ne prestaju - jedna od Koma k Lovćenu, a druga od Skadra kOstrogu - otpočelo novo sazdanje crnogorske nacionalne države. Ovđe se, nanovo, objedinjavala crnogorska geografija sa crnogorskom istorijom.

Ali, nažalost, u ove dane Crna Gora je, u Prvom svjetskom ratu, ostavljena i izdana od svojih saveznika, nekoliko dana poslije viteške pobjede na Mojkovcu, kapitulirala I položila oružje prvi put u svojoj - 14 - vjekovnoj povjesnici.

U ove dane je plava grobnica, pod Medovom, progutala naše dobrovoljce iz Amerike.

U ove dane naš Kralj je, izdan i prevaren, pošao tragom Đurđa Crnojevića u stradanje za svoju zemlju.

Dok su drugi bježali to je nazvano - "odstupanjem", a naša zaštita te odstupnice - izdajom.
Ali, valjda je Crnoj Gori bilo suđeno da prođe kroz teška iskušenja, pogibije i stradanja. Ona jeste mučenica i svjetiteljka među državama i narodima. Borbom neprestanom za svoju ona se borila i za slobodu cijelog čovječanstva. Zato je Crna Gora, najdragocjeniji dar i najljepši biser u ljudskoj istoriji.

Ona se, svjesna svoje misije i pozvanja, nije zanosila "carstvom nebeskim", već zemaljskom knjigom, kulturom i moralnim pregnućem, u čijem je temelju upisano ljudsko načelo prosvijećenosti: Ne tražim drugo do koru hljeba - da nijesam gladan, knjigu - da nijesam slijep i slobodu - da smijem zborit, dok su u svete adete kamenog mora pisani najuzvišeniji etički postulati, kao univerzalne vrijednosti civilizacije: Đe je riječ tu i glava; Čojstvom drugog od sebe braniti; Više davati nego uzimati; Umjesto sile razlog izabrati; Nikad ispred ljudi nego u red ljudi stati.

Crnogorska vjera i crnogorski moral smatraju da pojam čovječnosti isključuje pojam neprijatelja, jer, i kao takav, on ne prestaje biti čovjek.

A Njegoš je opominjao da je samoobmana teška i za ljude i za narode i "da sreće u narodu nije / kojim kapa rukovodi crna".

Ali, stiglo je i četvrto crnogorsko vaskrsnuće:
Crna Gora je opet nezavisna, suverena međunarodno priznata država.
Opet joj se, u svijetloj majskoj zori, vedro nebo nasmijalo grohotom.
Ali, ako je država slobodna nijesu naši manastiri i crkve. Naši sveci su utamničeni i posvojeni. Okreću ih protiv Crne Gore, naroda, vjere i samobitnoga, posebitoga, ljudskoga i svetoga crnogorskoga jezika, jer kako reče pjesnik: "U jeziku dok te bude i glavom će Tebe biti" (P.P.).

Ali, uvijek je izgubio onaj koji je mislio da iskoristi Njegoša i druge crnogorske veličine protiv Crne Gore. A "ko se stidi majčina mlijeka nek se stidi ljudi i svijeta, nek se stidi
Sunca i Mjeseca
". (P.P.).

Ako su Jevreji uspjeli da izađu iz egipatskog ropstva, valjda će i naši sveci iz onoga u kome ih drže mali faraoni i njihove sluge naše krvi.

Crna Gora je božja promisao na zemlji. Da je mislio Gospod da treba da bude veća, on bi je i stvorio većom.

"Vjera je u Crnogoraca najplemenitija vrlina duševna, rifihova prva svetinja, zalog poštenja i istine ogledalo čistoga morala ljudskog i najveći amanet. U vjeri vide Boga, pa je zovu i Božija vjera. Na rifoj su počivali, njome se ogledali kao vrsni narod, kao junaci i poštenoga karaktera ljudi. Kad zada vjeru, drži Crnogorac, da je po srijedi te riječi sam Bog čime polaže zalog sigurnosti za svaku ljudsku rabotu!" (M. M.)

A Badnji dan i Božić bili su i ostali praznici ljudske vjere i slobode, sveti dani praštanja, pomirenja, dobročinstva, ljudske stime, sloge crnogorske, ali i poštovanja dostojanstvu svakog živog bića.

Neka ovaj dan, u centru crnogorskog živog krsta, ovđe u nesuđenoj prijestonici crnogorskoj imenom uzvišenog crnogorskog Knjaza - Munje (Danilo I), donese mir Božji, ljubav, radost, napredak i ozarenje.

Srećno slavite rođenje Božijega sina - slobodne gore crnogorske i neuvenula Vi slava dok traje svijeta i vijeka!

 


NovoSaopštenjaMultimedijaUstrojstviDokumentaIstorijaLučindanKalendarBogoslovljeDrugi pišuCrkvena omladinaDijaspora

Copyright © 2010. Crnogorska pravoslavna crkva. Sva prava zašticena. Webmaster.
Sa blagoslovom Njegovog Blaženstva Arhiepiskopa Cetinjskog i Mitropolita Crnogorskog Mihaila.

 


Cetinjski Manastir

CRKVENI KALENDAR ZA 2017.
Januar Februar Mart
April Maj Jun
Jul Avgust Septembar
Oktobar Novembar Decembar
 

Loading
Najnovije vijesti  (sve vijesti)
Autor: J.P.
Postavljeno: 11. 07. 2016.

Zločince će Bog nagraditi po zaslugama

Mitropolit Mihailo poslao je gradonačelniku Srebrenice i Reisu Islamske zajednoce BiH pismo koje će biti javno pročitano u Potočarima, na obilježavanju 21 godine od stradanja civila u Srebrenici.

Više...   

Ustav CPC
Ustav Crnogorske pravoslavne crkve

Novi broj "Lučindana"

Lučindan br. 48

Nađite CPC na:


CPC on YouTube CPC on Scribd CPC on Face Book

Spoljni linkovi